(…)“ Jer s pravom se možemo zapitati što bi to uopće trebalo značiti “europska Hrvatska”? Nomen est omen? Ipak, sigurni smo da čak ni naslov kao ni sve drugo u ovom traktatu nije slučajno i tek tako izabrano. Nije riječ, dakle, o nazivu koji bi označavao i upućivao na puku teritorijalnu ili duhovnu, odnosno formalnu ustavno-vrijednosnu pripadnost starom kontinentu. Tu bi frazu zapravo trebalo shvatiti na isti način i to ultimativno onako kao što se svojedobno u području literature i politike koristila fraza o dubrovačkoj Hrvatskoj. Jer, kao što je nekoć Republika sv. Vlaha bila i označavala slobodni, neovisni, prosperitetni, bogati i diplomatski nepobjedivi polis na Jadranu, nije li konačno došlo vrijeme da i Republika Hrvatska, inspirirana svojim Ustavom i uprkos svemu, postane uređena “europska Hrvatska” kao prirodni i zbiljski baštinik i akter trajnih ustavnodemokratskih načela o slobodi, jednakosti i bratstvu. Profesor Smerdel nas potiče i hrabri u akciji u tom pravcu. Sapienti sat!”

 (Prof. dr. sc. Arsen Bačić, prikaz knjige  Branko Smerdel: USTAVNO UREÐENJE EUROPSKE HRVATSKE Narodne novine, Zagreb, 2013., objavljen u Zborniku PFZ, 64, (1) 159-172 (2014), ttps://hrcak.srce.hr/file/179722, pristupljeno 3/17/2024

EU Vladavina prava

Izvor i vidi pojedinosti:

en de it

https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/rule-of-law/

Vladavina prava jedna je od temeljnih vrijednosti EU-a i od presudne je važnosti za njegovo funkcioniranje. Neophodna je za primjenu prava EU-a i štiti građane, a ujedno se zahvaljujući njoj uspostavljaju uvjeti za dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta.

Izvor i vidi pojedinosti:

https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/rule-of-law/

Rule of law – Consilium (europa.eu)

Rechtsstaatlichkeit – Consilium (europa.eu)

Pristupljeno 3/17/2024

Što je vladavina prava?

U skladu s vladavinom prava sva tijela javne vlasti uvijek moraju djelovati u okviru ograničenja utvrđenih zakonom. Pojam vladavine prava podrazumijeva transparentan, odgovoran, demokratski i pluralistički proces donošenja zakonodavstva, djelotvornu sudsku zaštitu, uključujući pristup pravosuđu, koju provode neovisni i nepristrani sudovi te diobu vlasti.

Vladavinom prava zahtijeva se da svi uživaju jednaku zaštitu u skladu sa zakonom i sprečava vlade u proizvoljnoj uporabi ovlasti. Njome se osigurava zaštita i poštovanje temeljnih političkih i građanskih prava te građanskih sloboda.

Vladavina prava u Ugovoru o Europskoj uniji

EU se zasniva na vladavini prava i poštovanju prava i sloboda pojedinca. Te su vrijednosti utvrđene na samom početku Ugovora o Europskoj uniji (UEU), primarnog prava u kojem se iznose svrha, demokratska načela, institucije i okvir upravljanja EU-a.

U skladu s člankom 2. UEU-a Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina.

Te su vrijednosti zajedničke državama članicama EU-a u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca.

Ugovore su dogovorile i ratificirale sve države članice EU-a te se od njih, zajedno s institucijama EU-a, zahtijeva da promiču ciljeve EU-a i štite njegove vrijednosti.

Zašto je vladavina prava važna?

Vladavina prava temeljna je vrijednost EU-a. Ujedno je od presudne važnosti za samo funkcioniranje EU-a, što uključuje djelotvornu primjenu prava EU-a, pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, postojanje područja slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica, održavanje okružja pogodnog za ulaganja, osiguravanje dobrog financijskog upravljanja sredstvima EU-a i uzajamno povjerenje.

Snažna kultura vladavine prava ključna je za demokracije i ima središnju ulogu u borbi protiv korupcije, zaštiti akademske slobode i slobode medija te promicanju ljudskih prava.

Vladavina prava neophodna je za suradnju u EU-u i doprinosi jačanju njegove globalne konkurentnosti, gospodarskog rasta i društvene dobrobiti.

Instrumenti u području vladavine prava

EU je uspostavio niz instrumenata za promicanje i očuvanje vladavine prava, uključujući istorazinske ocjene u obliku godišnjih dijaloga, takozvane postupke iz članka 7., postupke pred Sudom i mjere za zaštitu proračuna EU-a.

Vijeće ima ključnu ulogu u provedbi tih postupaka. Europsko vijeće također ima posebne odgovornosti, osobito u okviru takozvanih postupaka iz članka 7.

Godišnji dijalog o vladavini prava

Vijeće održava godišnji dijalog među svim državama članicama u cilju promicanja i zaštite vladavine prava u okviru Ugovorâ.

Ti dijalozi od 2020. slijede sustavniji pristup i dijele se na dvije zasebne vrste političkih rasprava:

• horizontalne rasprave o općim kretanjima u području vladavine prava u EU-u
• rasprave o pojedinačnim zemljama, u kojima se svake godine razmatraju ključna kretanja u 12 država članica (raspoređene su na tri sastanka, svaki o četiri države članice)

U tim se raspravama može uzeti u obzir godišnje izvješće Europske komisije o vladavini prava, koje je usmjereno na sljedeća četiri područja:

• pravosudne sustave
• okvir za borbu protiv korupcije
• medijski pluralizam i slobodu medija
• druga institucijska pitanja povezana sa sustavom provjere i ravnoteže.

Navedeno izvješće uključuje poglavlja o ključnim kretanjima u državama članicama EU-a. Komisija od 2022. u tom izvješću izdaje i preporuke državama članicama.

Cilj je sustavnog pristupa dijalogu poboljšati preventivnu i konstruktivnu prirodu tog instrumenta i omogućiti otvorenu razmjenu komentara i najbolje prakse uz potpuno poštovanje načela objektivnosti, nediskriminacije i jednakog postupanja prema svim državama članicama. Ti se dijalozi vode na nepristran način utemeljen na dokazima.

Vijeće je dosad održalo četiri horizontalne rasprave i sedam rasprava o pojedinačnim zemljama, čime je osigurano da se o svim državama članicama EU-a raspravljalo barem jednom.

Vijeće je 12. prosinca 2023. preispitalo godišnji dijalog, a španjolsko predsjedništvo Vijeća o tome je objavilo zaključke, u kojima je konsolidiralo postojeći pristup. S tim se zaključcima predsjedništva složilo 25 država članica, a na sastanku stalnih predstavnika država članica EU-a (Coreper) održanom 20. prosinca podržala ih je i Poljska.

• Evaluacija dijaloga Vijeća o vladavini prava – zaključci predsjedništva (priopćenje za medije, 12. prosinca 2023.)

Postupci iz članka 7.

Člankom 7. Ugovora o Europskoj uniji predviđaju se dva postupka za zaštitu temeljnih vrijednosti EU-a.

U skladu s člankom 7. stavkom 1., na temelju obrazloženog prijedloga jedne trećine država članica, Europskog parlamenta ili Komisije, Vijeće može utvrditi da postoji očita opasnost da država članica teško prekrši temeljne vrijednosti iz članka 2. Ugovora.

U skladu s člankom 7. stavkom 2., Europsko vijeće na prijedlog jedne trećine država članica ili Komisije može utvrditi da država članica teško i trajno krši temeljne vrijednosti iz članka 2. Ugovora.

Vijeće u okviru postupka iz članka 7. stavka 1. redovito održava saslušanja o Mađarskoj i Poljskoj.

• Vijeće za opće poslove

IZVJEŠTAJ EK ZA HRVATSKU 2022

SAŽETAK
U hrvatskom pravosudnom sustavu postignut je napredak u smanjenju broja neriješenih
predmeta i poboljšanju elektroničke komunikacije na sudovima, no i dalje su prisutni ozbiljni
nedostaci u pogledu učinkovitosti i kvalitete. Razina percipirane neovisnosti pravosuđa još
uvijek je među najnižima u EU-u. U nastojanjima da na odgovarajući način izvršavaju svoje
dužnosti Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće, samostalna i neovisna tijela,
suočavaju se s poteškoćama zbog nedostatka resursa kao i ograničenja svoje uloge u odabiru
sudaca i državnih odvjetnika. Nemaju ni operativan unaprijeđen informatički sustav koji bi
im omogućio učinkovitu provjeru imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika.
Centralizirana poštanska dostava sudskih dokumenata pozitivan je primjer uštede resursa na
sudovima.
U Hrvatskoj je uglavnom uspostavljen pravni i politički okvir za promicanje integriteta i
sprečavanje korupcije u javnom sektoru. Državna tijela organizirana su u mrežu i pridonose
oblikovanju antikorupcijskih politika u svim granama vlasti. Međutim, u zakonodavstvu i
praksi još uvijek postoje nedostaci u pogledu borbe protiv korupcije. Još uvijek nisu
provedene važne inicijative za jačanje etičnosti i integriteta osoba na najvišim izvršnim
funkcijama i saborskih zastupnika te za reguliranje lobiranja. Korupcija je još uvijek osobito
problematična na lokalnoj razini zbog strukturnih nedostataka okvira za osiguravanje
integriteta nositelja lokalnih funkcija i upravljanje lokalnim poduzećima u državnom
vlasništvu. Ministar pravosuđa i javne uprave najavio je 18. rujna 2020. novu antikorupcijsku
strategiju za razdoblje 2021.–2030.
Hrvatskim pravnim i institucionalnim okvirom jamči se medijski pluralizam. Agencija za
elektroničke medije, koja je regulatorno je tijelo za audiovizualne medije, posluje
transparentno, no nije u potpunosti zaštićena od političkog utjecaja koji se odnosi na postupak
odabira članova upravljačkog tijela. Pravilima o transparentnosti vlasništva nad medijima
osiguran je dobar sustav obavješćivanja državnih tijela i javnosti o vlasništvu, no utvrđivanje
stvarnih vlasnika ponekad je problematično. Posljednjih godina zabilježen je velik broj tužbi
protiv novinarâ, prijetnji fizičkim napadom i uznemiravanja na internetu, što može utjecati na
uredničke politike medijskih kuća i rad istraživačkih novinara.
Sustav provjera i ravnoteže oslanja se, među ostalim, na internetske alate za savjetovanje s
javnošću i drugim dionicima i na pučkog pravobranitelja i Povjerenika za informiranje, koji
su nadležni za zaštitu prava na pristup javnim informacijama. Međutim, sudjelovanje građana
u donošenju odluka još uvijek je relativno slabo. Ustavni sud provodi ocjenu ustavnosti,
među ostalim na temelju pojedinačnih ustavnih tužbi. Vlada priprema nacionalni plan
podrške razvoju civilnoga društva za razdoblje 2020.–2026

indeksi vladavine prava

WJP Rule of Law Index | Global Insights (worldjusticeproject.org) 

O WJP INDEKSU VLADAVINE PRAVA: Indeks vladavine prava Svjetskog projekta pravde (WJP) vodeći je svjetski izvor izvornih, neovisnih podataka o vladavini prava. Sada pokrivajući 142 zemlje i jurisdikcije, Indeks se oslanja na više od 149 000 anketa u kućanstvima i 3 400 anketa pravnika i stručnjaka kako bi izmjerio kako se vladavina prava doživljava i percipira širom svijeta. Indeks koji se objavljuje svake godine od 2009. i podložan je rigoroznoj metodologiji, a koriste ga vlade, multilateralne organizacije, poduzeća, akademska zajednica, mediji i organizacije civilnog društva diljem svijeta za procjenu i rješavanje nedostataka u vladavini prava. O PROJEKTU SVJETSKA PRAVDA: Projekt svjetske pravde (WJP) neovisna je, nestranačka, multidisciplinarna organizacija koja radi na stvaranju znanja, izgradnji svijesti i poticanju djelovanja za unapređenje vladavine prava u cijelom svijetu. Učinkovita vladavina prava smanjuje korupciju, bori se protiv siromaštva i bolesti i štiti ljude od velikih i malih nepravdi. Podupire razvoj, odgovornu vladu i poštivanje temeljnih prava te je temelj za zajednice pravde, zdravlja, mogućnosti i mira. Projekt svjetske pravde definira vladavinu prava kao trajan sustav zakona, institucija, normi i predanosti zajednice koji osigurava: odgovornost, pravedne zakone, otvorenu vladu i dostupnu pravdu. Saznajte više o ova četiri univerzalna načela i našem radu na: www.worldjusticeproject.org.